Satelit snimio moćnu kinesku vojsku


PEKING – Nekoliko malih privatnih satelita za posmatranje Zemljine površine snimilo je prije nekoliko dana veliku flotu kineske vojne mornarice od najmanje 43 broda.

Osim Reutersa, fotografije potpisuje i Planet Labs, privatna kompanija za lansiranje minijaturnih satelita. Što se kineske mornarice tiče, iako je riječ o Južnokineskom moru, vjeruje se da se radi o predstavljanju ratne mornaričke sile svima zainteresovanima. Čitaj Zapadu.

Brodovi su plovili poredani u formaciju uglavnom po dva, jedan uz drugog, a jedini brod koji se iz Zemljine orbite mogao sa sigurnošću prepoznati bio je 304 metra dugačak kineski nosač aviona Liaoning s naguranim borbenim avionima Shenyang J-15 i helikopterima na palubi.

Sudeći prema izuzetno uskim tragovima brazda na morskoj površini ispred većine pomorske kolone, ispred kolone plovilo je i najmanje šest podmornica. Za pretpostaviti da je riječ o šminkerskom predstavljanju svoje vojne sile ima smisla iz niza razloga.

U svijetu koji je već neko vrijeme multipolaran, u kojem se SAD, Rusija i Kina, a na nešto nižim nivoima i drugi poput Turske, Izraela ili Saudijske Arabije raspoređuju u geostrateškoj slici, neki će to nazvati puno gorim izrazima, Kina je posljednjih godina usred najveće izgradnje i obnove svoje vojske u suvremenoj istoriji, tako i što se tiče ratne mornarice. Mnoštvo ratnih brodova s najmodernijim sistemima projektila svih mogućih namjena i radara vlada u Pekingu raspoređuje po svojim trima mornaričim komandama.

Samo južna mornarica, prema podacima Pentagona raspolaže sa 4 nuklearne podmornice, 16 dizel-električnih podmornica, 7 razarača, 22 fregate, 12 korveta, 3 velika amfibijska broda i 35 raketnih čamaca. Naravno, uz svu prateću infrastrukturu. Brodovi snimljeni sada iz svemira pripadaju upravo toj južnoj floti, osim nosača aviona Liaoning koji pripada onoj sjevernoj, ali po potrebi s vlastitom ubojitom pratnjom posjeti i jug, kao sad.

Sudeći prema fotografijama, lako je moguće da je NR Kina ovom prilikom predstavila ono najubojitije čime raspolaže na jugu, u moru u kojem je već nekoliko godina usred teritorijalnih sukoba s regionalnim državama koji su uglavnom posljedica nalazišta nafte, plina i drugih sirovina. Kina nerijetko svoju mornaricu šalje u vode oko Japana, Tajvana i Vijetnama, što se ne sviđa Pentagonu.

U januaru je u medije “procurila” vijest da američko ministarstvo odbrane smatra direktnom prijetnjom i takve teritorijalne svađe Kine sa susjedima i kinesko vojno obnavljanje arsenala. Mediji su tada navodili izraz “hladni rat” u kontekstu Kine i SAD-a, a utisak nije nimalo ublažio najavljeni trgovinski rat Donalda Trampa s Kinom. Pritom je nedavno kineski predsjednik Si Đinping osigurao mogućnost da ga biraju iz mandata u mandat dokle god je živ.

Kina započela pomorske vojne vežbe

Kina je danas započela pomorske vojne vježbe nedaleko od provincije Hajnan u Južnom kineskom moru.

Tim vježbama Kina ističe, kako je ocijenila agencija AP, svoju rastuću sposobnost u odbrani pomorskih interesa.

Vojna vježba trajaće tri dana, saopštila je kineska uprava za pomorsku bezbjednost.

Kina ubrzano gradi nove brodove s ciljem opremanja svoje mornarice, obalske straže i pomorskih agencija, uključujući i prvi nosač aviona domaće proizvodnje, navela je američka agencija.