Što je ‘Bolest X’ koja može uništiti čovječanstvo?


WHO je objavio ime bolesti koja nam prijeti, a koja možda još ni ne postoji

Od 2015. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavljuje listu deset mogućih epidemija za koje traže hitne mjere kako bi se umanjila šteta koju mogu stvoriti. Lista obično sadrži nazive već dobro poznatih bolesti, poput ebole, zike ili SARS-a, ali i neke manje poznate kao što su lasa groznica ili Marburg virus.

Ono što ovogodišnju listu razlikuje od prethodnih je što se među uobičajenim virusima našlo nešto što se zove “Bolest X”. Što je zapravo ta misteriozna bolest koju WHO smatra prijetnjom čovječanstvu i zašto je stavljena na listu.

Lista koju WHO radi svake godine počela je kao odgovor na krizu s ebolom 2014. godine, bolesti koja je otada zahvatila 29.000 ljudi i ubila gotovo 11 tisuća ljudi. Lista služi kao upozorenje vladama da istraživanje i razvoj moraju biti integrirani dio reakcije na sve epidemije.

Nitko nije bio spreman kada se ebola pojavila u Zapadnoj Africi 2014. godine i stavljanjem “Bolesti X” na listu, nepoznate bolesti, WHO upozorava da epidemije ne dolaze uvijek od poznatih bolesti i virusa, već da, kako navode u izvještaju, “ozbiljna međunarodna epidemija može biti uzrokovana patogenom koji je trenutno nepoznat i ne znamo da može izazvati bolest kod ljudi”.

Stručnjaci su prepoznali potrebu za brzim otkrivanjem cjepiva, te predložili ‘platformu cjepiva’ koja će cjepiva pripremati unaprijed. Naime, piše Economist, to bi značilo da bi znanstvenici stvorili recepte za cjepiva koja se kasnije po potrebi mogu prilagođavati. To bi značilo da kada se dogodi epidemija, znanstvenici bi već imali pripremljen dio cjepiva, te bi bi samo trebali od pojedinog virusa izvući njihovu jedinstvenu genetiku i točno onaj dio koji treba staviti u ‘platformu cjepiva’ i tako stvoriti novo cjepivo.

U slučaju ebole, to bi značilo da se efikasno cjepivo moglo razviti i testirati u roku 12 mjeseci, a ne u uobičajenom roku za cjepiva, pet do deset godina. “Bolest X” može izbiti u bilo kojem trenutku. To može biti mutacija već poznate bolesti, kao što je recimo gripa. Zloglasna epidemija španjolske gripe 1918. godine, jedna od najsmrtonosnijih u povijesti, zaraila je pola milijarde ljudi i ubila 20 milijuna ljudi.

Ili bi to mogla biti još uvijek neotkrivena bolest, koja se na ljude prenosi sa životinja, kao što je primjerice bio HIV, koji se prenio sa čimpanzi i do danas odnio 35 milijuna života.

“Bolest X” može također biti bolest koju su namjerno napravili i raširili ljudi. Biološki ratovi nisu ništa novo i na taj se način ratuje još od 14. stoljeća kada su Mongoli na neprijatelje na Krimu katapultirali tijela ljudi koji su umrli od bubonske kuge, pa sve do danas kada postoji 16 zemalja, uključujući SAD za koje se zna ili sumnja da imaju ili su imali programe za biološko oružje.

Unatoč tomu što što je potpisana konvencija o biološkom oružju još 1972. godine, zna se da Sjeverna Koreja posjeduje 13 smrtonosnih agenasa, uključujući antraks, kugu i boginje. Jedan od zaplijenjenih laptopa Islamske države 2014. godine sadržavao je detaljne upute kako koristiti kugu, sakupljenu od mrtvih životinja, kao oružje za masovno uništenje.

Nedavno trovanje dvostrukog špijuna u Velikoj Britaniji pokazalo je da biološka oružja i agensi nisu baš u potpunosti na sigurnom i pod ključem, te da se premalo ulaže u zaštitu od kemijskog i biološkog oružja.